Prvi jutarnji obrok najvažniji je obrok u danu i ne bi se smio preskakati jer osigurava energiju ključnu za funkcioniranje tijela tijekom dana, pokreće metabolizam, jača imunitet, osigurava potrebnu energiju za mozak, potiče koncentraciju.
Zdrav doručak osigurava energiju potrebnu da bismo izdržali naporan dan. Redovito konzumiranje doručka može poboljšati sveukupno zdravlje osiguravajući organizmu vrijedne nutrijente. Utvrđeno je da osobe koje redovito doručkuju s lakoćom osiguravaju dnevne potrebe organizma za nutrijentima. Isto tako, brojne studije pokazuju da su osobe koje redovito konzumiraju kvalitetan jutarnji obrok mnogo aktivnije i produktivnije, kako mentalno tako i tjelesno.
Preskakanje doručka znači nepotrebno gladovanje organizma minimalno 14 sati, a hrana je organizmu kao i gorivo automobilu – nužna da bi pravilno funkcionirao. Doručak je obrok koji je ključan za održavanje konstantne razine šećera u krvi tijekom dana. Doručak mora biti bogat žitaricama i kompleksnim ugljikohidratima, a treba izbjegavati jednostavne, rafinirane šećere koji daju kratkoročni učinak na razinu šećera u krvi. Čaša svježe cijeđenog soka također je izvrstan način kako početi dan.
Važnost doručka za djecu
Doručak je posebice važan obrok za djecu te treba voditi računa da bude zdrav i energetski izbalansiran. Dokazano je da doručak utječe na bolje ponašanje u školi i izvan nje i smanjuje sklonost debljanju. Naime, mnogi koji preskaču doručak imaju naviku tijekom cijelog jutra i dana svako malo grickati sve što im se nađe pod rukom jer tijelo nisu namirili hranjivim tvarima.
Zato je tijelo u stalnoj potrazi za dodatnim unosom hrane, pa evo nam razloga za one kasnonoćne večere. Zajutrak i doručak trebali bi sadržavati dovoljne količine ugljikohidrata, proteina, vlakana i pametan odabir masnoća. Dječja prehrana ne smije biti siromašna mastima jer su one izuzetno važne za oblikovanje mozga i brojnih stanica u tijelu. Djeca do 10. godine života trebala bi imati pet obroka dnevno kako bi se osigurala potrebna glukoza nužna za rad mozga i živčanog sustava. Potrebno je ograničiti konzumiranje zaslađenih gaziranih pića i konzervirane hrane, a treba povećati količinu svježeg voća i povrća, mliječnih proizvoda te proizvoda od punog zrna žitarica. Također je uputno smanjiti količinu masnoća i soli. Udio masnoća ne bi smio biti veći od 30% dnevnih energetskih potreba.
Primjer dobrog jelovnika
Doručak: tostirano pecivo s rajčicom i kravljim sirom začinjeno žličicom maslinova ulja ili integralne žitarice s jogurtom i voćem. Čaša svježe cijeđenog soka od naranče
Međuobrok: jabuka i kruška narezane na komade i prelivene medom i grožđicama
Ručak: matovilac salata s piletinom i povrćem (rajčica, patlidžan), kriška kruha
Međuobrok: zdjelica kompota od višanja
Večera: tanjur tjestenine s tikvicama i maslinovim uljem, žličica ribanog parmezana
net.hr
Nema komentara:
Objavi komentar