subota, 29. rujna 2018.

STARIJE ZENE




Sedi momak u kafani pored starije zene...
Nije izgledala lose za svojih (50-55) godina. Dosta je popila dok su pricali i nakon kraceg vremena upita ga direktno:
- Jesi li ikada probao dupli sex, s majkom i cerkom?
- Nisam, voleo bih to da probam.
Popije ona jos jedno pice, obrise usta i kaze:
- Mali, veceras je tvoja sretna noc.
I tako odu kod nje... Samo sto su usli u stan, gospodja baci kaput sa sebe,okrene se prema njemu, strasno ga poljubi,upali svetlo i vikne:
- Mama, dodji, imam iznenadjenje!!!
ttps://www.najboljivicevi.com/

DOKTOR 2




Radi neki električar u bolnici i nešto mu ne ide pa psuje, naiđe doktor, čuo to, pa upita:
- Šta je majstore, opet si zabrljao nešto?
Odbrusi majstor:
- Ja kad bešto zabrljam ja to i popravim, ti kad nešto zabrljaš zatrpaš zemljom.

https://www.najboljivicevi.com/

Otac



Kaže ćerka mami:
- Počela sam da se zabavljam sa komišijom sa trećeg sprata.
- Jao ćero, pa on može otac da ti bude!
- Meni razlika u godinama ne znači ništa.
- Nisi me razumela...

BONUS VIC 

Ulazi retardirana klinka u pekaru i kaže:"Molim vas jednu buhtlu"
"Sa čime želis,dzem ili eurokrem"
"Svejedno!Ionako će da mi ispadne kad izadjem napolje"

NEMACKI LOGOR:



NEMACKI LOGOR:
Hitler: svi na streljanje!!! I stanite u red.
Malo Jevrejce: cika Hitleru, mogu li ja jos da zivim...
Hitler: mozes, stani na kraj reda.

Šta radi kamiondžija kada ga ostavi žena?
- Ubaci u drugu!

https://www.najboljivicevi.com

Doktor




- Bio sam juče kod doktora u onoj novoj privatnoj ordinaciji.

- I, šta kaže doktor?
- Dvesta evra.
- Ne to, nego šta imaš?
- Pedeset evra.
- Ama, mislio sam, šta ti fali?
- Sto pedeset evra!

https://www.najboljivicevi.com

NAJBOLJA JAGODA TORTA NA SVIJETU



Sastojci
Brownie biskvit
3 jaja
233 g secera
116 g brasna
6,6 g vanil secera
5 g praska za pecivo
33 g kakao
83 g tamne cokolade, isjeckane malo krupnije
133 g omeksanog maslaca
1,5 - 2 dl mlijeka za natopiti biskvit
Fromage
450 g bijele cokolade
225 g slatkog vrhnja za slag


450 g slatkog vrhnja za slag
5 listova zelatine
1 limun/lime iscjediti sok
Glazura cokoladno ogledalo
4 lista zelatine
1,5 dl vode
50 g kakao bez secera ( gorki )
120 g slatkog vrhnja
180 g secera
1 kg svjezih jagoda
malo ostalog bobicastog voca za ukrasavanje

Priprema
Torta nije teska za napraviti. Treba samo odvojiti vrijeme za nju i imati strpljenja za rad sa zelatinom. Biskvit se pece u okruglom kalupu sa prstenom koji se skida. Slaze se na podlogu na kojoj ce biti serviran sa prstenom/krugom koji se moze podesavati za vise velicina, koji se moze bas fino stegnuti oko biskvita kako fromage i na kraju glazura ne bi curila sa strane. Tako dobijete lijep i uredan look torte :)
Pa da pocnemo sa brownie biskvitom, koji u biti nije onaj klasicni brownie na koji smo navikli da je vlazan u sredini. Ovo je biskvit koji je prilagodjen za pravljenje torti a koji je dosta socan.


Biskvit se pece u okruglom kalupu ( 28 cm ) cije dno prekrijete sa papirom za pecenje, a strane premazete maslacem i pospete sa brasnom. Rernu zagrijati na 175*C.
Suhe sastojke prosijte kako bi se zazbile grudvice. Sve sastojke za biskvit, osim cokolade i maslaca stavite u masinu za mjesanje i mjesajte kratko sa K-metlicom samo da se sastojci povezu. Ako nemate masinu posluzice pjenjaca ili spatula. Omeksali maslac izmjesajte rucno sa viljuskom da bude bez grudvica i zajedno sa cokoladom dodajte u smjesu. Jos jednom kratko promjesajte u masini ili spatulom da se svi sastojci povezu. Ovdje je jako vazno da se tijesto ne mjesa dugo jer ce biti zilavo i tesko kad se ispece. Tijesto istresti u pripremljen kalup, zagladiti odozgo i peci oko 35 40 min. Provjerite tako sto zabodete cackalicu u biskvit, ako izadje suha znaci da je gotov, ako na cackalici bude tijesta peceite ga jos malo. Ohladiti na resetki. Ja sam biskvit pravila dan ranije. Kad se ohladio stavila sam ga u veliku plasticnu vrecicu i tako ostavila preko noci.
U biskvit mozete dodati 50 g przenih i mljevenih oraha ili ljesnjaka.
Ohladjen biskvit stavite na podlogu na kojoj ce biti serviran i okolo stegnite dobro prsten u koji umetnete papir za pecenje. Tako ce vam biti lakse odvojiti kolac od prstena i dobicete lijepu glatku stranu. Mlijeko prokuhajte i vrelo prelijte preko biskvita. Jagode operite, osusite, osjecite peteljke i prepolovite. Gledajte da su vam za prvi red jagode prilicno iste visine. Redajte ih tako da rasjecena strana bude okrenuta prema vani. Nastavite tako dok ne popunite cijelu supljinu.
Za fromage prvo stavite zelatinu u hladnu vodu da omeksa i nabubri, oko 10 min. Cokoladu isjeckajte na sitnije kockice i zajedno sa 225 g slatkog vrhnja otopite u mikovalnoj ili iznad pare ili kako sam ja radila. Zagrijte slatko vrhnje do vrenja i prelijte preko cokolade, sacekajte 1 - 2 min i mijesajte pjenjacom dok se cokolada ne istopi. Zelatinu rukama dobro iscijedite od vode, stavite u manju serpicu sa 1 zlicom limunovog soka i na laganoj vatri otopite. Skinite sa vatre, dodajte preostali sok, dobro promjesajte i sipajte lagano u otopljenu cokoladu uz stalno mjesanje pjenjacom. Ostavite da se ohladi, tj. bude mlako na dodir malog prsta. Izmiksajte 450 g slatkog vrhnja u cvrst snijeg i spatulom lagano umijesajte u kremu od cokolade. I to je to! Fromage je gotov!
Izlijte smjesu preko jagoda, lijepo zagladite odozgo i lagano protresite kako bi se krema rasporedila i izmedju jagoda. Ostavite u haldnjak 4 sata pa pocnite sa pripremanjem glazure.
Priprema kreme "cokoldno ogledalo" ili  "glaçage miroir" kako bi francuzi rekli pravi se ovako.
Zelatinu stavite u hladnu vodu ( oko 10 min. ) da omeksa i nabubri. Ostale sastojke stavite u manju serpicu i na ringli uz mjesanje pustite da zavrije. Smanjite vatru i pustite da smjesa krcka na ringli jos 5 min. Ugasite ringlu i ostavite na njoj serpicu da stoji 10 min. Uzeti serpicu, staviti na radni stol i dodati ocijedjenu zelatinu. Mjesati dok se zelatina ne istopi. Smjesu povremeno promjesati dok se temperatura ne spusti do 35*C. Ja nisam mjerila temp. nego kad je smjesa bila mlaka na dodir malog prsta, prelila sam preko kolaca malo protresla i ostavila u hladnjak na hladjene preko noci.
Sutra dan skinite prsten sa torte, polako odvojite papir za pecenje i prije nego li je ukrasite "zaronite" lice u nju kako bi vidjeli svoje zadovoljstvo i osmjeh krajnjim rezultatom. Mislim da ne skodi biti malo narcistisk na ovaj nacin ;)
izvor : coolinarika.com

JABUKOVO SIRĆE: Riješite se holesterola, triglicerida, viška kilograma...



Jabukovo sirće ima niz benefita po zdravlje i izgled, ali za neke vjerovatno niste nikada ni čuli. Evo sa kojim problemima vam ono može pomoći.
Gubitak kose
Ukoliko imate problema da gubitkom kose ili stanjivanjem dlake, jabukovo sirće vam može pomoći. Ono je puno nutrijenata i regulirat će pH vrijednost kože glave. Takođe se pokazalo da dovodi do debljanja dlake i uklanjanja ćelija mrtve kože koje mogu da spriječe rast kose, a pomaže i sa svrabom kože glave i peruti.
Astma
Ukoliko imate problema sa disanjem, bitno je da koristite tretman koji vam je ljekar prepisao, ali isto tako možete da koristite jabukovo sirće kao prirodni lijek koji može dodatno da pomogne.
Kašalj
Suh kašalj je bolan i veoma iritantan. Ukoliko tražite prirodan lijek, jabukovo sirće može biti od pomoći, bez štetnih hemikalija i lijekova.
Dijareja
Jabukovo sirće je odličan lijek za dijareju. Djeluje kao antiseptik, pa se bori sa bakterijama koje mogu da izazovu dijareju, a visok sadržaj pektina ublažava iritaciju crijeva. Preporučuju se mješavina dvije kašike sirćeta u 250 ml vode, tri puta dnevno.
Nesanica
Ukoliko ne možete da spavate, popijte mješavinu jedne kašike jabukovog sirćeta i 250 ml vode prije nego što legnete u krevet. Probajte i uvjerite se da funkcionira.
Vrtoglavica
Iskustvo je pokazalo da jabukovo sirće može da pomogne sa vrtoglavicom, a pretpostavlja se da je to zbog uticaja na krvni pritisak i nivo šećera u krvi.
Infekcija uha
Pomiješajte jabukovo sirće, alkohol i vodu u jednakim dijelovima. Natopite komad vate u ovu mješavinu, stavite ga u uho i ostavite da stoji pet minuta. Zatim izvadite vatu i lezite tako da tečnost izađe iz uha.
Ekcem
Pijte tri puta dnevno dvije kašike jabukovog sirćeta sa kašikom meda u čaši vode ili mažite na kožu mješavinu pola čaše vode i jedne kašike jabukovog sirćeta.
Umorne i bolne oči
Ukoliko imate problem sa očima, pijte tri puta dnevno mješavinu dvije kašike sirćeta, dvije kašike meda i 250 ml vode.
Glavobolja
Jabukovo sirće zbog svog bogatstva nutrijenata može da ublaži migrene i glavobolje. Probajte i uvjerite se da funkcionira.
Artritis
Jabukovo sirće u kombinaciji sa medom može da se koristi za liječenje artritisa. Može da se nanosi na bolne zglobove ili da se pije kao rastvor tri puta dnevno.
Zamor
Ukoliko imate problem sa hroničnim umorom, znači da je vašem organizmu potrebna pažnja. Većina ljudi sa ovim problemom ne spava dovoljno. Pomiješajte šolju meda i 3 kašike jabukovog sirćeta, pa uzmite jednu kašiku ove mješavine prije spavanja. Ukoliko ne zaspite za sat vremena, ponovite postupak.
Trovanje hranom
Jabukovo sirće ubija bakterije i djeluje umirujuće na rad crijeva, pa će vam donijeti momentalno olakšanje u slučaju trovanja hranom. Dovoljno je da pomiješate dvije kašike jabukovog sirćeta u čaši tople vode i popijte prije jela.
Gorušica
Jabukovo sirće imitira kiselu sredinu koja se prirodno nalazi u stomaku i pomaže pri varenju hrane, pa vam može pomoći sa problemima nedostatka kiseline. Jedna kašika jabukovog sirćeta bi trebalo da sredi stvar.
Visok krvni pritisak
Ukoliko imate problem sa visokim krvnim pritiskom, preporučuje se da pijete dvije kašike jabukovog sirćeta dnevno sa 250 ml vode, tri do četiri puta dnevno.
Bubrezi i bešika
Konzumiranje razblaženog jabukovog sirćeta će pomoći u održavanju blago kisele sredine u vašem urinarnom traktu. Time će se smanjiti razvoj bakterija koje mogu da prouzrokuju infekcije.
Menstruacija
Jabukovo sirće može pomoći u regulaciji menstrualnog ciklusa i sprečavanju obilnih krvarenja. Pijte dvije kašike jabukovog sirćeta razmućenog u čaši vode tri puta na dan.
Problem sa viškom kilograma
Ukoliko želite da se riješite suvišnih kilograma, preporučuje se da svako jutro prije jela popijete dvije kašike jabukovog sirćeta u čaši vode, a možete i tokom dana da napravite istu mješavinu i da je pijuckate uz obrok kako biste spriječili prejedanje i poboljšali varenje.
Začepljen nos
Jabukovo sirće može da se koristi za inhalaciju, čime se eliminira zapušenost i upala koja je možda dovela do tog stanja.
Bijeljenje zuba
Možete da istrljate zube jabukovim sirćetom da biste ih izbijeljeli ili da pomiješate kašiku sirćeta i čašu vode i koristite kao vodicu za ispiranje usta.
Jabukovo sirće je veoma zdravo pa se nerijetko upotrebljava i kao prirodno sredstvo za liječenje mnogih bolesti i tegoba.
Ono je potpuno prirodan produkt koji nastaje procesom fermentacije jabuka, koja ima dvije faze.
U prvoj fazi šećer se pretvara u alkohol, a u drugoj daljom fermentacijom alkohola dobija se sirće. Čitav proces traje od tri do četiri nedjelje, u zavisnosti od temperature.
Korištenje
Jabukovo sirće je prije svega prehrambeni proizvod. Sirće uopšte spada u neophodne namirnice za ljudsku ishranu bilo da je alkoholno, vinsko ili jabukovo.

U kuhinji se upotrebljava u salati, kao dodatak kuvanim jelima ili za konzerviranje zimnice. Znači, jabukovo sirće koristi se kao i svako drugo sirće s tim što je zdravije od svakog drugog, do te mjere da se često upotrebljava kao lijek.
Lijek
Osnovni sastojak jabukovog sirćeta je sirćetna kiselina. Prednost domaćeg jabukovog sirćeta u odnosu na industrijski dobijeno (bijelo) sirće je ta što ono sadrži veoma korisnu jabučnu kiselinu.

Pored toga, sadrži i druge kiseline, minerale, vitamine i esencijalne aminokiseline. Njegov bitan sastojak je i kalijum, kojeg sadrži u velikoj mjeri. On spada u elektrolite odgovorne za protok elektriciteta u tijelu. Utiče na pravilan rad mišića, crijeva, kao i na srčani ritam.
Upotreba
Jabukovo sirće upotrebljava se za ispiranje kose nakon pranja jer uspostavlja normalnu PH ravnotežu vlasišta, blagotvorno djeluje na kožu glave, otklanja perut, a kosi daje sjaj. Za to je potrebno napraviti rastvor koji sadrži 1 litar vode i 1 dl sirćeta.

Nekad se u velikoj mjeri koristilo za suzbijanje parazita kao što su vaši. Ono ne ubija vaši, ali uklanja gnjide sa kose, što sprečava dalje razmnožavanje ove gamadi.
Čisto ili razrijeđeno s vodom, u razmjeri 1:1, umiruje opekotine.
Vodena kupka u koju je ono dodato ublažava opekotine na koži izazvane suncem.
Pošto podstiče proces metabolizma, ubrzava sagorijevanje masti, koristi se i kao sredstvo za mršavljenje ukoliko se za vrijeme ručka popije i jedna čaša vode u kojoj je rastvorena jedna kašika jabukovog sirćeta.
Za liječenje reumatoidnog artritisa preporučuju se obloge s njim, stavljene na bolne zglobove.
Takođe služi za suzbijanje raznih kožnih oboljenja, na prvom mjestu ekcema.
Recept
Da bismo napravili jabukovo sirće potrebne su nam samo jabuke (ukoliko je moguće divlje) i šećer. Na 10 kilograma jabuka dovoljno je svega 50 do 100 grama šećera, a ukoliko su jabuke baš slatke, onda šećer nije ni potreban. Oprane jabuke dobro usitniti, zajedno sa sjemenkama i korom. Dodati šećer i izmiješati. Ostaviti sve da odstoji tri do četiri nedjelje. Povremeno promiješati i držati na temperaturi između 18 i 25 stepeni.

Kad procijenimo da je gotovo procijediti.
https://www.najboljikolaci.com/

PRAVILAN UNOS VODE: Ljekari savjetuju što više tečnosti unositi u tijelo!



Ukoliko ste žedni, moguće je da je organizam već dehidrirao. Voda, ali i čajevi i prirodni sokovi mogu vam sačuvati bubrege, pomoći pri varenju, kao i podići nivo energije.
Neki naučnici reći će da čovek mora da popije oko dve litre vode dnevno, dok će drugi reći da je svaki organizam drugačiji.
Potrudite se da na radnom mestu imate flašicu vode pored sebe, a ukoliko ne osećate žeđ dovoljno često, napravite mali podsetnik. Ne treba zaboraviti da je voda najjeftiniji beauty tretman na kom insistiraju najlepše žene sveta. Osvežavajte svoj organizam, poboljšajte ga jednostavnim, što češćim unošenjem vode.
Pravilan i svakodnevan unos vode je od velike važnosti za optimalan rad i pravilnu funkciju naseg tela.
Naš organizam je u najvećem procentu sačinjen od vode
U proseku je ima  60%, ali starenjem količina vode u organizmu opada.

Voda ima ogroman broj uloga, učestvuje u građi ćelija, transportu hranljivih materija, regulaciji telesne temperature, važna je u brojnim hemijskim i metaboličkim procesima i odstranjivanju štetnih materija iz organizma.
Kako u telesnim procesima, kao što su disanje, znojenje, mokrenje, pražnjenje creva, kijanje tako se i tokom bolesti, visoke temperature, rekreacije i vežbanja gube velike količine tečnosti koje moramo adekvatno nadoknaditi.
Naše telo dobija oko polovinu dnevne potrebne tečnosti unosom čvrstih namirnica. Ostatak je potrebno uneti striktno u formi tečnosti, od čega je voda najpoželjnija.
Koliko je vode poželjno unositi?
Optimalni dnevni unos je od 1.5-2 litre tecnosti.

Tokom fizičkih aktivnosti i vrućina, pojačano je znojenje, disanje je dublje i brže, temperatura tela raste. Osobe izložene ovim faktorima trebaju uzimati i veće količine vode od optimalnih.
Kod povraćanja, dijareja i dehidratacije mora se korigovati gubitak tečnosti i samim tim povećati njen unos, kako bi se funkcija organizma što pre vratila u normalu.
Starenjem metabolizam usporava, pa je potrebno unošenje veće količine tečnosti.
Ishrana bogata solima i dijetetskim vlaknima zahteva unosenje vode u većim količinama.
Pravilna hidratacija podrazumeva redovan i pravilan izbor tečnosti.
Prirodni sokovi od povrća i voća, čajevi bez šećera su dobar izvor vode, vitamina i minerala, za razliku od alkoholnih pića i gaziranih sokova koji predstavljaju najlošiji vid nadoknade tečnosti.
Koji su to glavni razlozi zbog kojih treba piti vodu?
Zbog energije: tokom sna, telo gubi tečnost, tako da se budimo pomalo omamljeni i zamagljenih misli. Ono što nam najbolje vraća pribranost uma i energiju za ostatak dana je - voda. To takođe može i zameniti vašu potrebu za jutarnjom kafom.
Zbog održavanja telesne linije: uvek kada osetite potrebu za hranom, popijte prvo čašu vode. Vaša potreba će možda biti utoljena. A ako ste i posle čaše vode još uvek gladni, onda je vreme za užinu ili za zdrav obrok.
Zbog bržeg metabolizma: stručnjaci su utvrdili da ljudi koji imaju naviku da svakodnevno piju dosta vode (najmanje osam čaša dnevno) imaju brži metabolizam od onih koji vodu piju retko. Samim tim, brže troše kalorije koje su uneli tokom dana.

Koliko nam je vode potrebno za zdravlje? Možemo li unijeti previše vode? Što se događa ako ne pijemo dovoljno vode? Odgovore smo potražili u razgovoru s nutricionisticom Natašom Šoštarić, dipl. ing. preh. teh.
Voda je jedan od esencijalnih čimbenika života i čini otprilike 60 posto našeg tijela. Čak 98 posto krvi je voda, a i kosti sadrže 30 posto vode. Ona je medij u kojem se odvijaju svi biokemijski procesi u tijelu, zatim je medij u kojem nutrijenti dolaze do naših stanica i bez nje ne bismo mogli preživjeti više od četiri dana. U vodi se otapa sol odgovorna za sve biokemijske reakcije u tijelu. Voda pomaže u regulaciji krvnog tlaka i tjelesne temperature, čisti naše tijelo od nakupljenih toksina te osigurava normalan dotok kisika do svih stanica, potpomaže probavu i izbacivanje štetnih tvar van organizma. Nalazi se i u limfi koja koja je važan dio imunosnog sustava.
Koliko je vode potrebno piti za vrijeme ovako vrućih dana?
Preporuka je dnevno unositi 1,5 do dvije litre vode, čak i ako ne osjećamo žeđ. Kao i obroke, unos vode je potrebno rasporediti kroz dan. Dobro je započeti dan s tri decilitra vode natašte. Također se preporuča nakon svakog obroka popiti tri decilitra vode, što nas kroz dan dovodi do optimalnih 1,5 do dvije litre vode. Naravno, unos vode je individualan i ovisi o nekoliko faktora: o količini hrane koju jedemo, dobi, spolu, težini, visini, bolesti i režimu tjelesne aktivnosti. Osobe s većom površinom tijela (koja se izračunava iz tjelesne visine i težine), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i sportaši imaju veće potrebe za vodom. Osobe starije životne dobi često zaboravljaju popiti dovoljno vode i teže prepoznaju žeđ, pa su sklone dehidraciji te ih je potrebno redovito podsjećati na pijenje vode pogotovo u vrućim ljetnim danima. S obzirom na to da je voda svojevrsni lubrikant i bitna je za podmazivanje zglobova, dovoljan unos može olakšati kretanje starijim osobama.
Postoje li količine vode koje štete tijelu ili čak dovode do smrti?
Odrasla zdrava osoba teško će se „otrovati“ vodom. To je stanje pri kojem zbog prevelikog unosa vode (otprilike deset do 15 litara vode u kratkom roku) dolazi do razrjeđivanja svih tjelesnih tekućina. Posljedica je smanjenje koncentracije natrija u krvnoj plazmi. Natrij je vrlo bitan elektrolit koji direktno sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i u slučaju kada mu je koncentracija smanjena s obzirom na količinu vode u tijelu može dovesti do otkazivanja srca i bubrega. Početni simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi i koma. Višak vode koji bubrezi ne mogu dovoljno brzo izbaciti van direktno ulazi u stanice koje onda bubre, što je posebno opasno za moždane stanice.

Pretjeran unos bilo koje namirnice, pa tako i vode, ne utječe blagotvorno na zdravlje. Vrlo je bitno unositi dovoljno vode, kako bi organizam mogao pravilno obavljati životne funkcije. No svako opterećivanje tjelesnih organa vodom, dugoročno može dovesti do neželjenih posljedica.
https://www.najboljikolaci.com

SVE O VITAMINIMA: Koliki treba biti dnevni unos ovih vitamina?



Esencijalnim masnim kiselinama pripadaju kiseline sa više dvostrukih veza. To su linolna i linolenska kiselina, a po nekim autorima i arahidonska kiselina. Ove kiseline imaju vitaminsko dejstvo – vitamin F.
Hemijska struktura
Vitamin F čine esencijalne polinezasićene masne kiseline:

Linolna kiselina
Linoleinska kiselina
Arahidonska kiselina
Rastvorljive su u mastima. Apsorpciju pomažu vitamini A, C, D i E, fosfor, a odmažu radijacija i X-zraci. Da bi se ove esencijalne masne kiseline sačuvale, potrebno je vršiti hladno ceđenje ulja.

Izvor
Vitamin F se nalazi u biljnom svetu kao sastavni deo ulja. Prirodni izvori su: pšenične klice, semenke od lana, suncokreta, soje i kikirikija. Nalaze se i u pšenicnim klicama, suncokretovom zrnu, suncokretovom ulju, puteru.

Uloga
Vitamin F je važan za pravilan razvoj i rast organizma, a utiče i na oksidacione procese u toku metabolizma. Služi i kao prekursor za sintezu prostaglandina. On pomaže sprečavanje taloženja holesterola u arterijama, suzbija oboljenja srca i doprinosi zdravlju kože i kose, smanjenju šećera u krvi, jača imunitet, utiče na pravilnu raspodelu masti u unutrašnjim organima, reguliše oksidacione procese, podržava normalne žlezdane aktivnosti, stvaranje zglobne tečnosti, smanjenje holesterola i dr.

Dnevne potrebe
Preporučena doza: 10-20 g/dan, što odgovara 2.5 supene kašike suncokretovog ulja hladno ceđenog ili 12 kašičica semenki suncokreta.

Hipovitaminoza
Organizam čoveka nije u stanju da sintetiše ovaj vitamin ali je kompleks rasprostranjen u prirodi, pa se deficiti retko javljaju kod čoveka. Kod deficita razvija se poremećaj odbrambenog sistema i nastaje smanjena otpornost na virusne i bakterijske infekcije. Znaci hipovitaminoze su akne, perut, suva kosa, slabi nokti, dijareja (proliv).

Vitamin K je poznat kao koagulacijski (K u nazivu), odnosno antihemoragični vitamin, jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nedostatak ovog vitamina može rezultovati raznim hemoragičnim bolestima.
Hemijska struktura
Vitamin K se ubraja u liposolubilne vitamine. U prirodi se nalazi u dva oblika: kao K1 i kao K2, a sintetskim putem dobijeni su K3, K4 i K5. K1 unosimo u organizam putem hrane, dok K2 sintetišu bakterije iz grupe koli u tankom crevu.
Grupa od nekoliko vitamina po svojoj su strukturi naftokinoni. Vitamini K1 (fitomenadion) i K2 (menakinon) su prirodnog porekla, a K3 (menadion) se dobija sintetski. Oni nisu rastvorljivi u vodi i pod uticajem svetlosti se raspadaju.

Nestabilan je u alkalijama i na svetlu. Apsorpciju vitamina K pomaže neomicin, a odmažu mineralna ulja, X-zračenje, radijacija, užegla mast. Neki antibiotici uništavaju crevne bakterije koje proizvode vitamin K.
Izvori
Zdrava odrasla osoba može dovoljno vitamina K uneti hranom ili sintezom menakinona (K2) pomoću bakterija u crevima. Prirodni izvori: kupus, karfiol, prokelj, spanać, kopriva, indijska lucerka (alfafa), paradajz, grašak, soja, šargarepa, krompir, džigerica, biljna ulja, riblje ulje, mleko, sir, žumance, alge. Nalazi se u jetri, kravljem mleku, žumancetu i žitaricama.

Uloga
Vitamin K je neophodan za pokretanje sinteze četiri najvažnija faktora koagulacije: protrombina, faktora VII, IX I X i čini značajan faktor za sprečavanje krvarenja. Neki proteini ,važni za normalan metabolizam kostiju, od kojih zavisi unos kalcijuma u kosti, takođe su zavisni od vitamina K.
Dnevne potrebe
Dnevne količine vitamina K su jako male. Smatra se odgovarajućim ako odrasla osoba uzima oko 300 µg.

Hipovitaminoza
Bakterije stalno sintetiše vitamin K u gastrointestinalnom traktu tako da manjak vitamina K nastaje retko samo zato što ga nema u hrani, osim kod novorođenčadi pre nego što se u njih razvije intestinalna bakterijska flora. Kod novorođenčadi postoji fiziološka hipovitaminoza pa se u porodilištima daje K1 neposredno posle porođaja.

Međutim, do manjka vitamina K često dolazi usled slabe apsorpcije masti iz gastrointestinalnog trakta, zbog toga što se vitamin K, koji je liposolubilan, apsorbuje iz creva zajedno sa mastima.
Jedan od najčešćih uzroka manjka vitamina K u organizmu je nesposobnost jetre da sekretuje žuč u gastrointestinalni trakt (što nastaje ili zbog opstrukcije žučnih kanala ili zbog bolesti jetre), jer kod nedostatka žuči nema adekvatne digestije i apsorpcije masti, pa se zato smanuje i apsorpcija vitamina K. Zato se vitamin K daje injekcijom svim pacijentima sa bolesnom jetrom ili začepljenim žučnim kanalima pre izvođenja ma koje hirurške operacije. Manjak vitamina K se javlja i kod celijačne bolesti, kolitisa, tropskog sprua (osnovni poremećaj kod ovih bolesti je poremećena apsorpcija masti)
U slučaju nedostatka vitamina K dolazi do pada protrombina u krvi, a time poremećaja koagulacije i krvavljenja bilo spontanim ili kao posledica povreda.
Hipervitaminoza
Uopšteno, vitamin K se dobro podnosi, nije toksičan ni u velikim dozama većim čak i 500 puta od osnovnih doza. Intravenska primena može izazvati probleme sa disanjem, bolove u grudima, kardiovaskularni kolaps.

Po svojoj strukturi vitamin B13 je 6-uracil karbonska kiselina. U slobodnom stanju to su beli kristali, tačke topljenja od 345 do 346 °C. Vitamin B13 se ne rastvara u kiselinama. Dobro se rastvara u bazama i u vreloj vodi.
Izvori
Korenasto povrće, surutka, tečni deo ukiseljenog ili zgrušanog mleka. Najveća količina vitamina B13 je nađena u ekstraktu kvasca i jetre.

Uloga
Biološka uloga vitamina B13 - orotne kiseline je u tome, što je ovaj vitamin važan biosintetski prekursor pirimidinskih nukleotida. Vitamin B13 metabolizuje folnu kiselinu i vitamin B12. Moguće je da deluje preventivno na određene probleme sa jetrom i prerano starenje. Pomaže u lečenju multiple skleroze. Vitamin B13 pozitivno utiče na razvitak ploda pri trudnoći.

Kalijumova so orotne kiseline se koristi u medicinskoj praksi pri bolestima vezanim sa narušavanje metabolizma proteina, zatim za normalizaciju funkcije jetre, pri dugoj upotrebi steroidnih hormona, kao i za ubrzanu adaptaciju od hipoksije. Kalijum-orotat (so orotinske kiseline) se primenjuje pri lečenju bolesti jetre, srca i nekih vrsta anemija. Pored toga, vitamin B13 je izraziti anabolik. Osim što pokazuje dejstvo na rast, vitamin B13 se u pojedinim slučajevima primenjuje za lečenje, zajedno sa aminokiselinom metioninom i vitaminima grupe B. U kompleksnom lečenju bolesnika sa oštrim infarktom miokarda pokazala se korisna kombinacija vitamina B13 (1,5 grama dnevno), folne kiseline (60 miligrama dnevno) i vitamina B12 (100 mikrograma dnevno).
Dnevne potrebe
Potreba čoveka u ovom vitaminu je velika i iznosi 1 do 1,5 grama dnevno.

Hipovitaminoza
Simptomi pomanjkanja i oboljenja povezana s tim još nisu sasvim određeni.
https://www.najboljikolaci.com

PORIJEKLO RIŽE: Znate li historiju otkrića konzumacije najučestalijeg izvora ugljikohidrata na svijetu?



O porijeklu riže i njenim korijenima vode se mnoge debate. Mnogo je oprečnih dokaza, a kada se prvi put kultivirala vjerojatno nikad nećemo znati sa sigurnošću. No, ono što jest sigurno je da je kultivacija riže jedan od najvažnijih događaja u povijesti zato što je riža hranila više ljudi od bilo koje druge žitarice
Trave su najraširenije cvjetnice na Zemlji i čine oko 20 posto svjetske vegetacije. Postoji oko 9.000 vrsta trave. Kultivirane trave nazivamo žitarice. Tri vrste žitarica – riža, pšenica i kukuruz – temeljna su prehrana za većinu globalnog stanovništva.
Za više od polovice suvremenog čovječanstva “kruh svagdašnji” je riža, a to se posebno odnosi na Azijski kontinent, što se vidi i iz proizvodnje te žitarice. Samo tri države monsunske Azije – Kina, Indija i Indonezija – proizvedu više od 2/3 ukupne svjetske proizvodnje riže.
U mitologiji Dalekog istoka riža zauzima veoma važno mjesto. Riža se smatra darom bogova, a u nekim se zemljama tijekom povijesti i sam vladar se smatrao bogom zrenja riže. Na Tajlandu se štuje božica riže Mae Phosop, u Indoneziji Tisna Wati, na Filipinima Inkapati, u Japanu Ninigi no-Mikoto, a u Indiji božica Annapurna. U mnogim je kulturama riža i simbol plodnosti, a u modernom Japanu se smatra srcem cjelokupne kulture.
“Polovica današnjeg čovječanstva više od pola dnevno potrebnih hranjivih tvari u organizam unosi upravo kroz rižu. Prema provedenim istraživanjima, 80 posto čovječanstva bi gladovalo da nema ove super namirnice”, kaže Marija Andrijašević, dipl. ing. nutricionizma, dodajući kako je riža najvažnija namirnica za stanovništvo Bangladeša, Kambodže, Laosa, Burme, Vijetnama, Japana i Kine.
VRSTE RIŽE
Oryza sativa (Azijska riža) kultivirana je iz divlje trave Oryza rufipogon prije 10.000 – 14.000 godina. Postoje dvije glavne podvrste Oryza riže – indica, koja prevladava u tropskim krajevima, i japonica, koja prevladava u suptropskim i umjerenim područjima Azije.

Postoji mnogo razlika između ove dvije vrste. Riža japonica ima kraće i oblije zrno, dok indica ima duže zrno, tanja je i mogli bi reći “špičastija”.
Japonica je ljepljivija i zbog toga se koristi u sushiju, a idealna je i za razna mediteranska jela, poput rižota ili paelje.
Najpoznatije vrste japonica riže su akita komachi i koshihikari. Indica kuhanjem dobiva lagano napuhani izgled, nije ljepljiva, što znači da je svako zrno samo za sebe, pa samim time i nije najbolja za pripremanje, recimo sushija. Najpoznatije vrste indica riže su basmati i jasmine riža.
Riža se u grubo može podijeliti i po izgledu zrna, a po toj podjeli razlikujemo rižu dugog, srednjeg i kratkog zrna. U rižu dugog zrna spadaju gore spomenute basmati i jasmine riža, koje su aromatične riže te im okus lagano podsjeća na lješnjak ili kokice.
Riža srednjeg zrna je nešto zaobljenija i sočnija i u tu skupinu spadaju talijanske vrste arborio i carnaroli. Riža kratkog zrna je gotovo okrugla i puna je škroba te spada u rod japonica riže.
Najnoviji genetski dokazi pokazuju da su obje podvrste riže, indica i japonica, kultivirane približno u isto vrijeme na području Kine. Opsežna arheološka istraživanja upućuju na to da su rijeka Yangtze, točnije njen središnji dio toka, i gornji dio toka rijeke Huai dva prva mjesta na Zemlji gdje se riža uzgajala i otkud se počela širiti tijekom sljedećih 2.000 godina. Za širenje riže s ovog područja nije trebalo dugo vremena.
Zapadna Indija i jug Šri Lanke upoznali su rižu već oko 1000. godine prije nove ere, a Grčka i susjedne mediteranske zemlje rižu su upoznale zahvaljujući Aleksandru Velikom i njegovim ekspedicijama u Indiju oko 344. – 324. godine prije nove ere. Iz Grčke i Sicilije riža se postupno proširila po cijeloj južnoj Europi pa čak i na nekoliko lokacija u Africi.
Tijekom europskih velikih istraživanja, prvi doseljenici na novo otkrivene kontinente sa sobom su donijeli i rižu koja se počela uzgajati na nekoliko mjesta u Južnoj i Sjevernoj Americi. Prinosi riže su veći od prinosa bilo koje druge žitarice i to je glavni razlog zašto se ova žitarica sadi u tolikoj mjeri.
U novije vrijeme, uvođenjem hibridnih vrsta riže koje imaju kraći vegetacijski period, prinosi su se povećali jer je hibrid omogućio čak dvije do tri žetve godišnje.
UZGOJ I PRERADA
Riža se uspješno uzgaja u vlažnim tropskim krajevima i u područjima s umjerenom klimom, a za uspješan uzgoj bitna je i dovoljna količina vode. Riža se može uzgajati u sustavu neprekidnog natapanja vodenim slojem od sjetve do žetve ili u sustavu periodičnog natapanja, gdje se voda povremeno ispušta ali i u sustavu natapanja bez vodenog sloja. U tom slučaju se vlažnost tla mora održavati na približno 85 posto punog vodnog kapaciteta.

Kod toga načina uzgoja riže štede se velike količine vode i nije potrebno posebno pripremati rižina polja. Rižina polja zauzimaju najviše prostora ili hektara od svih ostalih kultura, a više od 90 posto riže se uzgaja u Aziji.
Godine 2010. proizvedeno je više od 696 milijuna tona riže u svijetu, a 2013. proizvodnja bilježi rast na vrtoglavih 740 milijuna tona pa ne čudi da je uzgoj riže jedna od najvažnijih ekonomskih aktivnosti na svijetu.
Uzgoj riže najvažniji je izvor zarade u ruralnim dijelovima svijeta, a uzgaja se na više od 144 milijuna farmi koje su većinom manje od jednog hektara. Godine 2008. ukupno 157 milijuna hektara je bilo pod rižom, a trend rasta nastavio se sve do 2014. godine kada je riža zauzimala gotovo 161 milijun hektara zemlje diljem svijeta, najviše u Aziji. Samim time, kako se povećavala površina uzgoja, tako je rasla i količina proizvedene riže.
Najveći proizvođač riže je Kina s proizvodnjom od 203 milijuna tona u 2013. godini. Nakon nje slijedi Indija sa 159 milijuna tona te Indonezija sa 76 milijuna tona. Osim samog rižinog zrna, koje služi za prehranu, i ostatak ove žitarice je iznimno koristan te se cijela biljka iskorištava u potpunosti. Preradom neoljuštenog zrna izdvajaju se pljevice, rižino brašno, klice i izlomljena zrna.
Od pljevica se dobiva furfural, bezbojna uljasta tekućina koja se koristi u mnogim eteričnim uljima, a upotrebljava se i kao otapalo u preradi nafte, u proizvodnji bojila, umjetnih smola i sintetskih vlakana. Rižino brašno je koncentrat za prehranu stoke, a klice su odlična hrana za piliće. Od izlomljenih zrna riže proizvodi se alkohol, pivo i škrob. Rižina slama je isto tako hrana za stoku, a od nje se izrađuju i prostirke, čuveni japanski “tatami”, te papir.
“Riža je svoje mjesto pronašla u raznim sektorima proizvodnje. Tako je možemo naći u proizvodnji alkoholnih pića, japanska rakija ‘sake’ je najbolji primjer za alkohol od rže, a također riža nije izostala ni iz narodne medicine ali i kozmetike”, ističe Andrijašević.
NUTRITIVNA SVOJSTVA
Rižu možemo nazvati i supernamirnica s obzirom na to koliku je važnost imala kroz povijest i koju važnost još uvijek posjeduje u velikom dijelu svijeta. U usporedbi s ostalim žitaricama, riža ima najveću energetsku vrijednost – 100 grama sadrži 1.505 kJ (360 kcal). Po svom sastavu spada u ugljikohidratne namirnice jer čak 75 – 80 posto riže jesu ugljikohidrati.

Ostatak nutritivnih vrijednosti odlazi na bjelančevine kojih ima do 10 posto, masti do 2,5 posto te vitamine E, B1, B2 i B6 te mnoge minerale poput riboflavina, mangana, selena, fosfora, cinka, magnezija i željeza. Riža spada u lako probavljive namirnice i ima visok koeficijent iskoristivosti.
“U 100 grama riže nalazi se 61,6 grama ugljikohidrata, 79,34 grama masti, 0,58 grama dijetalnih vlakana i nula posto kolesterola, što je čini izrazito zdravom namirnicom. Ipak, prehrana se ne bi trebala temeljiti samo na riži jer bi to moglo rezultirati nedostatkom nekih aminokiselina. Osobe koje boluju od celijakije moraju obratiti pozornost da konzumiraju samo bezglutensku rižu”, kaže Andrijašević.
U prehrani se koristi oljuštena riža u različitim stupnjevima dorade. Oljuštena riža dobiva se uklanjanjem pljevica, dok na zrnu ostaje perisperm (hranjivo staničje).
Bijeloj riži je uklonjena vanjska ljuska, vanjski i unutarnji dijelovi usplođa i cijela klica, a dodatnom doradom dobije se rafinirana riža. Takva riža može se dulje vremena skladištiti i čuvati, ali joj je znatno smanjenja nutritivna vrijednost.
Polubijela riža dobiva se uklanjanjem vanjske ljuske, dijela klice i svih ili dijela vanjskih slojeva usplođa. Parena riža (eng. parboiled) je riža dobivena postupkom namakanja.
Obrađuje se u vrućoj vodi ili vodenoj pari, zatim se suši vrućim zrakom, a nakon toga se ljušti uklanjanjem cijelog usplođa i cijele klice.
Smeđa ili integralna riža prehrambeno je mnogo vrednija od bijele riže jer zadržava dio ljuske (ovojnice) i cijelu klicu, zbog čega sadrži i više hranjivih tvari.
Smeđa riža sadrži tri puta više magnezija i četiri puta više vitamina B1 i vlakana od bijele riže. Mnogi ne znaju, ali postoji i crvena riža. Dobiva se fermentacijom riže pomoću kvasca Monascus purpureus, a u Kini se koristi tisućama godina za čuvanje i bojenje hrane, kao začin, ali i kao lijek.
Njeni sastojci blokiraju sintezu kolesterola, a studija objavljena u časopisu American Journal of Cardiology dokazala je da konzumacija fermentirane crvene riže smanjuje rizik od srčanog udara za oko 30 posto te rizik od srčanog udara bez smrtnih posljedica za gotovo 70 posto.
Konzumacija crvene fermentirane riže prvi put je zabilježena tijekom vladavine dinastije Tang 800. godine prije nove ere, a njen blagotvoran učinak zabilježen je i u kineskoj enciklopediji farmacije. U novije vrijeme popularna je postala i potpuno nerafinirana, crna riža.
RIŽA U HRVATSKOJ
Malo je poznato da se u Hrvatskoj sadila riža. Bilo je to davne 1949. godine kada je pomoćnik ministra Andrija Zamberlin s inženjerom Nikolom Fijanom, koji je bio zadužen za pokusna rižina polja u Hrvatskoj, krenuo put Istre na poljoprivredno imanje Raša. Na samom ušću rijeke Raše izgrađena su prva rižina polja u Hrvatskoj.

Nakon uspjeha u Istri, krenulo se put Dalmacije. Uskoro su niknula polja kod Sinja, Knina i Imotskog, a u susjednoj Bosni i Hercegovini polje riže izgrađeno je u Ljubuškom. Da nisu samo mislili na uzgoj pokazuje i tvornica koja je postojala u Slavonskom Brodu gdje se riža ljuštila i prerađivala. Riža je na ovim područjima uzgajana sve do 1956. godine, kada slovenska kompanija Litostroj kreće s masovnim uvozom riže.
Jeftina i masovna pojava uvezene riže bila je glavni uzrok likvidacije sjetve u našim krajevima. Zahvaljujući Litostroju, Hrvatska i dalje uvozi rižu, a 2012. godine je uvezla 10.474 tone riže čija je vrijednost iznosila oko 10 milijuna dolara. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DSZ), pokazuju da Hrvati nisu pretjerani uživaoci riže jer godišnje po članu kućanstva konzumiraju tek 4,7 kilograma ove žitarice.
Ako pojedete 3 zdjelice umjetne Wuchang riže, to je isto kao da ste pojeli jednu cijelu najlonsku vrećicu!
Policija je u Nigeriji zaplijenila 2,5 tona plastične riže, piše BBC. Iako nije poznato porijeklo lažne riže, podsjećamo kako je prošle godine nastala afera zbog kineske plastične riže.
Plastična riža može donijeti ozbiljne probleme za zdravlje.
Prošle godine nakon izbijanja afere oko lažne riže iz Kine objašnjeno je kako se proizvodi ta lažna riža.
Male količine prave Wuchang riže (najpoznatije i najprodavanije riže u Kini) miješaju se s plastičnom rižom.
Proizvođači zatim smjesu špricaju umjetnim mirisima, tako da se dobije kopija po svemu identična originalu. Također koriste i pakiranja koja izgledaju poput originalnih.
Godišnje se u Kini proizvede 800.000 tona prave Wuchang riže, dok se proda zastrašujućih 10 milijuna tona.
Taj nesrazmjer znači da je više od 9 milijuna tona riže koja se svake godine proda – krivotvoreno!
Distributeri su za The Korea Times izjavili da je prodaja umjetne riže za njih izuzetno profitabilna.
Riječ o ekstremno velikim količinama za koje postoji i velika potražnja.
Kineske tvrtke upletene u ovaj skandal uspješno su skrivale postojanje plastične riže posljednjih 4 godina, ako ne i duže!
Istina je izašla na vidjelo tek kada se riža počela prodavati izvan kineskih granica, u Indiji, Vijetnamu, Singapuru.
Državno tijelo za provjeru hrane na Filipinima trenutno je u procesu ispitivanja plastične riže i uvodi obavezan pregled robe uređajima za spektroskopiju kako bi se utvrdilo je li riža prirodna.
Potrošačima su uputili ozbiljno upozorenje o postojanju plastične riže i njezinoj velikoj štetnosti za zdravlje.
Opasnosti od konzumiranja plastične riže
Ako pojedete 3 zdjelice umjetne Wuchang riže, to je isto kao da ste pojeli jednu cijelu najlonsku vrećicu!
Ova riža može uzrokovati mnoge ozbiljne bolesti i teške probleme s probavom, pogotovo ako se konzumira svakodnevno.
Kinezi dnevno pojedu najmanje četvrt kilograma riže, tako da je krivotvorena Wuchang riža veliki problem za zdravlje.
Istraživanja su otkrila ozbiljne opasnosti povezane uz sastojke koji se nalaze u plastici – bisfenol A i kemikalije pod nazivom ftalati.
Bisfenol A negativno djeluje na hormone, posebno estrogen.
U nekoliko istraživanja ustanovljeno je da utječe na gubitak reproduktivne funkcije i remeti rad hormona.
Ftalati se nalaze u različitim plastičnim proizvodima, a u Europskoj Uniji zabranjeni su od 2005. godine.
Nažalost, većina ljudi u današnje doba, u svom tijelu, u tragovima ima i ftalate i bisfenol A.
Ovi spojevi su došli kroz plastična pakiranja ili najlonske vrećice u kojima se hrana pohranjuje.
Konzumiranjem plastične kineske riže u organizam dospijevaju ogromne količine ovih kemikalija.

KOKOSOVO ULJE: Nećete vjerovati kakve učinke ima na čovjekovo tijelo i zdravlje!



Kokos je višenamjenska biljka – koristi se kao hrana (i kao piće), kao lijek, u kozmetici, u izradi odjeće, kao građevinski materijal i kao sirovina za mnoge proizvode savremene industrije. Lako se vari, bogat je hranljivim materijama i mineralima, djelotvoran je protiv gljivica, bakterija i virusa i poznat je kao antioksidant. Pored toga, kokosov orah snižava vrijednosti šećera u krvi, štiti jetru i poboljšava imunitet, a ima i blagotvorno dejstvo na kožu i kosu. Kokosova voda je čak korištena i kao infuzija, budući da je izotonična i sterilna, a na Filipinima i u Meksiku se fermentacijom kokosovog oraha dobija vino zvano „tuba“ obogaćeno probioticima. Kokosov orah je plod kokosove palme (Cocos nucifera) i strogo botanički gledano spada u koštunice. Kad dostigne zrelost, težak je izmđu 1 i 4 kg  i sadrži i do litar kokosove vode, a na jednoj palmi bude 11-16 kokosovih oraha. Rasprostranjen je u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i ostrvima Tihog i Indijskog okeana, dijelovima Indijie i Južne Amerike.
Porijeklo kokosa je predmet rasprave jer neka naučna istraživanja ukazuju na Indo-Pacifičko porijeklo (Tihi i Indijski okean), dok su drugi zagovornici teze da porijeklo vodi iz sjeverozapadne Južne Amerike, gdje je pronađen jedan od fosila kokosove palme.
Smatra se da su mu ime nadjenuli portugalski moreplovci. Naime, vjeruje se da su ih tri udubljenja koja kokos ima u osnovi asocirala na sablast, ili vješticu što se na portugalskom kaže „coco“.
Kako Coconut Research Center navodi, ishrana ogromnog dijela svjetske populacije zavisi od svježeg kokosa. Prerađuje se širom svijeta u kokosovo mlijeko, brašno, šećer i maslac, bezbrojne kozmetičke proizvode i sapune, i naravno, kokosovo ulje.
Prema pisanju Natural News, jedinstvena kombinacija masnih kiselina koje kokos sadrži ima pozitivan uticaj na zdravlje, pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšava funkcije mozga, podstiče zdravlje kardiovaskularnog sistema, i dobar je izvor minerala neophodnih za funkcionisanje mnogih enzima.
Uticaj kokosa na regulaciju tjelesne težine
Kokosov orah je bogat trigliceridima srednje dugog lanca (MCTs), tipu prehrambene masnoće za koju je poznato da pokreće mršavljenje zbog brzine kojom je naše tijelo metaboliše. Jedna studija objavljena u izdanju Ceylon Medical Journal juna 2006, na primjer, pokazala je da se MCT stokom varenja razlažu na slobodne masne kiseline srednje dugog lanca i monogliceride- dve supstance koje naše tijelo koristi odmah, umjesto da ih skladišti kao salo. Štaviše, poznato je da MCT suzbijaju glad efikasnije od dugo-lančanih triglicerida (nalaze se u hrani kao što su meso i sir), što sprječava prejedanje i vremenom smanjuje unos kalorija.
Kako kokos podstiče zdravlje kardiovaskularnog sistema
Velike količine MCTs u kokosu se takođe povezuju sa poboljšavanjem zdravlja kardiovaskularnog sistema. Prema riječima dr. Marie Pierre St-Onge, vodećeg istraživača u studiji objavljenoj u izdanju časopisa American College of Nutrition oktobra 2008. dobrovoljci koji su u sklopu četvoromjesečnog programa mršavljenja u ishrani imali MCTs, doživjeli su primjetno smanjenje nivoa ukupnog holesterola i štetnog LDL holesterola. Dakle, ako patite od povišenog nivoa holesterola, dodavanje više kokosovih oraha u ishranu moglo bi da pomogne da ga stabilizujete.
Kokos – odličan izvor vlakana
Prema USDA National Nutrient Database, jedna šolja mesa kokosovog oraha sadrži 7 grama dijetalnih vlakana. Iako većina ljudi zna da vlakna čiste crijevni trakt i mogu da pomognu liječenju opstipacije, članak objavljen u izdanju Nutrition Revievs aprila 2009 pokazuje da ishrana bogata vlaknima takođe smanjuje nivo šećera u krvi, štiti nas od dijabetesa, podiže imunitet i – kao iMCTs – snižava nivo LDL holesterola u krvi. U stvari, kokosovi orasi su jedna od najboljih namirnica za održavanje zdravlja krvi.
Poboljšan rad mozga uz pomoć kokosa
Jedna porcija svežeg mesa kokosovog oraha obezbeđuje 17 odsto preporučenog dnevnog unosa (RDI) bakra, neophodnog mikroelementa koji aktivira enzime odgovorne za proizvodnju neurotransmitera – hemikalija koje mozak koristi za prenos informacija od jedne ćelije do druge. Iz tog razloga, hrana bogata bakrom, poput kokosa, može da pomogne da nas zaštiti od kognitivnog opadanja vezanog za starenje. Štaviše, studija objavljena u oktobru 2013. u Journal of Alzheimer’s Disease pokazuje da ulje u mesu kokosovog oraha može da pomogne u zaštiti nervnih ćelija od proteinskih plakova, koji doprinose progresiji Alchajmerove bolesti.
Mineralni sadržaj – Budući da se kokosov orah pretežno sastoji od masti, njegov profil minerala niži je od drugog tropskog voća. Ipak, kokosov orah sadrži solidan nivo kalijuma, gvožđa, fosfora, magnezijuma, cinka i važnog antioksidansa, selena. Pored toga, jedna porcija mesa kokosovog oraha  takođe nam obezbeđuje 60 odsto RDI magnezijuma,minerala koji omogućava brojne hemijske reakcije u našem tijelu, a ogroman broj nas pati od nedostatka magnezijuma, a da to i ne zna.
U proteklih nekoliko godina jedno je ulje postalo iznimno popularno među ljudima koji proučavaju utjecaj hrane na zdravlje cjelokupnog organizma.
To je kokosovo ulje.
Ovo je ulje uobičajena namirnica u narodnoj medicini među azijskim i pacifičkim stanovništvom.
U naše se dijelove svijeta proširilo tek posljednjih desetak godina.
Kokosovo ulje ima toliku nutritivnu vrijednost i ljekovito djelovanje da bi se trebalo koristiti u svakom domaćinstvu.
No, zbog snažnih političkih i farmaceutskih lobija ovo ulje donedavna nije dobilo zasluženu pažnju.
Moderna istraživanja već su potvrdila da blagotvorno utječe na zaštitu srca i krvnih žila, jača imunitet, ubrzava metabolizam i potiče mršavljenje te poboljšava probavu.
Značajno utječe i na izgled kože, kose i noktiju, koje prirodno hrani i njeguje, pomaže u bržem zacjeljivanju te im osigurava zdravlje, sjaj i podatnost.
Nema štetnih nuspojava i zato je izvrsna namirnica za cijelu obitelj.
Ljekovito djelovanje kokosovog ulja
Kokosovo ulje dobiva se iz kopre - sušenog mesa kokosovog oraha.
Osnovni sastojak kokosovog ulja je laurinska kiselina, koja ima snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje te nas tako štiti od mnogih bolesti.
Jedini drugi izvor laurinske kiseline je majčino mlijeko, a poznato je da mlijeko izgrađuje imunološki sustav tek rođenog djeteta, pa je jasno o kako se važnoj namirnici radi.
Drugi je sastojak kokosovog ulja kaprilna kiselina koja potiče razvoj "dobrih" bakterija, posebice bakterija mliječne kiseline.
Kaprilna kiselina pozitivno djeluje na liječenje kandide te uništava parazite u probavnom traktu.
Prednost kokosovog ulja pred drugim uljima su i srednjelančane masne kiseline, koje se u ljudskom organizmu lako probavljaju i apsorbiraju te ne opterećuju probavni sustav.
Ove masne kiseline ne ugrožavaju krv već direktno odlaze u jetru, gdje se pretvaraju u energiju.
Upravo zbog energije koju dobiva iz kokosovog ulja, tijelo duže zadržava osjećaj sitosti. Zbog toga je kokosovo ulje izvrstan izbor i za one koji se bore s viškom kilograma.
Ova vrijedna namirnica pomaže pri sniženju kolesterola, pospješuje apsorpciju vitamina i važnih minerala poput kalcija, magnezija i željeza.
Redovito korištenje kokosovog ulja doprinosi održavanju zdravlja crijeva, smanjenju tjelesne težine i normaliziranju metabolizma.
Prof. Mary Enig - međunarodni stručnjak s područja kemije lipida – provela je brojna istraživanja o kokosovom ulju.
Između ostalog, otkrila je da ovo ulje ima ne samo antivirusno i antibakterijsko, nego i antikancerogeno djelovanje.
Kokosovo ulje koristi se kao pomoć pri liječenju niza oboljenja:
kožne bolesti i rane
artritis i reuma
ugrizi kukaca
ispadanje kose
bolesti desni
crijevni paraziti
probavne smetnje
virusne i bakterijske infekcije
gljivice
zloćudne bolesti
dijabetes
oslabljen imunitet
kronični umor
migrena
depresija i tjeskoba
oslabljena koncentracija i pamćenje
Parkinsonova bolest
Alzheimerova bolest
Crohnova bolest

Njeguje kožu i kosu
Osim za zdravlje unutrašnjih organa, kokosovo ulje se koristi za masažu i njegu kože i kose.
U masaži udova i zglobova, kokosovo ulje ima protuupalno djelovanje. Pomaže kod gihta, artritisa, reume, bolova u zglobovima i oteklina.Ono hrani kožu, čini ju mekšom i elastičnijom, sprečava stvaranje bora i staračkih pjega.
Kokosovo ulje potiče rast folikula, hrani i regenerira kosu. Zbog toga se ovo ulje često koristi u pakunzima za njegu kose.
Istaknimo da žene tropskih krajeva koje utrljavaju kokosovo ulje u kosu još od djetinjstva, rijetko u starijoj dobi izgube kosu ili posijede.
Zamijenite desetak uobičajenih proizvoda za ljepotu samo jednim – kokosovim uljem:
Isprobajte ga na deset načina:
Njega usne šupljine i čišćenje od toksina
Masaža
Brijanje i depilacija
Njega i rast kose
Prirodno sredstvo protiv ušiju
Domaća hidratantna krema
Piling za tijelo
Uklanjanje šminke
Njega noktiju
Pomoć kod pelenskog osipa, opeklina i uboda insekata
Kokosovo ulje za primjenu u domaćinstvu
Kokosovo ulje u kuhinji može vam posluži za:
prženje, pohanje i drugi oblik pripremanja hrane
kuhanje u woku
kao zamjena za namaz (umjesto maslaca ili mliječnih namaza)
poseban okus kave, tople čokolade ili kakaa
pripremu slanih i slatkih kolača, palačinki, kruha i peciva
pripremu ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih sokova i smoohtija.
Kupovanje i primjena
Najbolje je koristiti kokosovo ulje u sirovom obliku jer na takav način dobivate najveću dobrobit od njegovih ljekovitih sastojaka.
Međutim zbog izuzetne otpornosti na visoke temperature, kokosovo možete koristiti za pečenje ili prženje hrane - za razliku od drugih ulja koja na višim temperaturama drastično mijenjaju svoja svojstva te postaju kancerogena.
Na hladnijoj temperaturi kokosovo je ulje u čvrstom stanju pa ga se zove i kokosova mast, a na oko 23 stupnja prelazi u tekuće stanje.
Stoga, neka vas ne buni što ćete negdje pronaći pojam kokosova mast, a drugdje ulje. Radi se o istom proizvodu.
Kod kupnje potražite hladno prešano kokosovo ulje, koje ima sve navedene vrijednosti.
Izbjegavajte rafinirano ulje, koje je znatno jeftinije, ali i lišeno blagodati ove vrijedne namirnice.
Preporučena dnevna količina je dvije do četiri žlice hladno prešanog kokosovog ulja dnevno. Da bi ga lakše popili, možete ga dodati u salatu ili zeleni kašasti sok.
https://www.najboljikolaci.com